L'Eglise Aristotelicienne Romaine The Roman and Aristotelic Church Index du Forum L'Eglise Aristotelicienne Romaine The Roman and Aristotelic Church
Forum RP de l'Eglise Aristotelicienne du jeu en ligne RR
Forum RP for the Aristotelic Church of the RK online game
 
Lien fonctionnel : Le DogmeLien fonctionnel : Le Droit Canon
 FAQFAQ   RechercherRechercher   Liste des MembresListe des Membres   Groupes d'utilisateursGroupes d'utilisateurs   S'enregistrerS'enregistrer 
 ProfilProfil   Se connecter pour vérifier ses messages privésSe connecter pour vérifier ses messages privés   ConnexionConnexion 

[HR-CL]Preamble Part I

 
Poster un nouveau sujet   Répondre au sujet    L'Eglise Aristotelicienne Romaine The Roman and Aristotelic Church Index du Forum -> La Bibliothèque Romaine - The Roman Library - Die Römische Bibliothek - La Biblioteca Romana -> Archive of the Vatican Library
Voir le sujet précédent :: Voir le sujet suivant  
Auteur Message
Jolieen



Inscrit le: 28 Mai 2018
Messages: 3052

MessagePosté le: Dim Mar 10, 2019 1:15 am    Sujet du message: [HR-CL]Preamble Part I Répondre en citant

Citation:

De Ecclesiae Dei fondis
Papinska Bula „o temeljima Crkve Božje." 
- Suite -


Dio I: Temelji i doktrina Crkve Božje


Odjeljak A : Općenito

Članak 1 : Aristotelska Crkva je jedna i jedina, samostalna ustanova Božja.

Članak 2 : Aristotelska Crkva je jedini tumač istinske vjere i božanske istine. Utjelovljenje je božanske akcije i instrument je pomoću kojeg se volja Svemogućega izražava na vjersku zajednicu i na Zemlju.

Članak 3 : Aristotelska Crkva dobila je ime po proroku Aristotelu koji je prvi otkrio Božansku istinu, a osnovana je od proroka Krista.

Članak 4 : Kao duhovnoj univerzalnoj i božanskoj instituciji njezina je misija da širi Aristotelijanizam među narodima i državama, kako bi ih vodila na putu ka Solarnom Raju.

Članak 5 : Nema drugog proroka do Krista i Aristotela. Zajedništvo njihovog otkrivenja je božansko, savršeno i nepromjenjivo. Njihove poruke se nadopunjuju i nezamjenjive su za razumijevanje Aristotelijanske vjere.

Članak 6 : Crkvena dogma temeljena je na Aristotelskim tekstovima i formira potrebnu i neodvojivu osnovu vjere. (1)

e.g. : Termin "tekstovi“ označava niz zapisa sadržanih u Knjizi Vrlina te doktrinama i zapisima Svetaca

Članak 7 : Mijenjanje, propitivanje ili poboljšavanje dogmi može se vršiti isključivo na vanrednom sastanku vijeća, koje će okupiti sve biskupe Aristotelijanske crkve.

Članak 8 : Knjiga Vrlina, okuplja sve knjige Aristotelskih mitova, života Aristotela i Krista, kao i arhanđela. Svi ti tekstovi se smatraju svetima i osnova su Aristotelske vjere. Njihova vrijednost je dogmatska.

Članak 9 : Doktrine Aristotelske Crkve oblikuju dio Aristotelske vjere. Postavljene od teologa i Crkvenih velikodostojnika imaju dogmatsku vrijednost.

Članak 10 : Tekstovi svetaca daju osnove za formiranje doktrina Aristotelijanske Crkve. Oni su pouke naših predaka u Aristotelijanskoj vjeri koji su na herojski način živjeli Aristotelske vrline i na taj način ostvarili svoju prisnost s Bogom. Oni su oživotvorenje tradicije i rasvjetljavajući otajstva otkrivena od strane svetih proroka i osiguravaju stalnu duhovnu obnovu Crkve.

Članak 11 :Hagiografija svetaca je zbir povijesnih životopisa svetaca čiji je zadatak da služi duhovnom i socijalnom razvoju današnjeg svijeta pružajući primjere mnogih života ljudi koji su svoje ovozemaljsko vrijeme proveli kao primjer vrline, kreposti i vjere te potom bili uzdignuti u Solarni raj.

Članak 12 : Svaki čovjek je dijete Božje. U Aristotelskoj Crkvi ne smije biti segregacije ljudi na temelju bilo kojih kriterija osim vjere, kreposti i osobnih zasluga.

Članak 13 : Heterodoksija (krivovjerje) je bilo koja akcija protivna aristotelskim dogmama i doktrinama propisanim Kanonskim zakonom Svete Crkve koja šteti zajednici vjernika i svetim božjim institucijama uzrokujući greške u razmišljanju Božje djece.

Članak 14 : Razlikujemo četiri vrste heterodoksije: hereza (krivovjerje), šizma (raskol), poganstvo (štovanje poganskih bogova) i ateizam (nevjerništvo).

Članak 15 : Za borbu i progon heterodoksije zadužena je Sveta inkvizicija koja svoju dužnost vrši u zadanim pravilima i granicama koja su joj propisana i dodijeljena.

Članak 16 : Aristotelska Crkva radi razliku u naravi za zadatke, status i akcije svojih članova. Razlika je „In Gratebus“ (u milosti) i „Res Parendo“ (stvari koje izgledaju)

    - Članak 16 a : Priroda „In Gratebus“ su sve stvari koje postoje milošću stvoritelja. Ispravna kratica koja se za nju koristi u Crkvenom zakonu je IG

    - Članak 16 b : Priroda „Res Parendo“ uključuje stvari koje su takve kakve jesu , nakon kreacije. Ispravna kratica koja se za nju koristi u Crkvenom zakonu je RP



(1) Knjige koje su dostupne u Rimskoj knjižnici nisu potpune jer su dostupni samo prevedeni dijelovi. Cjelokupni originalni tekstovi su pohranjeni u tajni Rimski arhiv gdje teolozi Svete inkvizicije rade na daljnjem prijevodu.


Odjeljak B : O svetosti, beatifikaciji i kanonizaciji

Članak 17 : „Blaženi“ je preminuli Aristotelski vjernik kojem je Sveta Crkva dala tu titulu radi njegovog života kojeg je proveo u vrlini i kreposti te je kao takav vrijedan kao duhovni i socijalni primjer Aristotelijanskoj zajednici.

    - Članak 17 a : Pravila i postupci koji vode do beatifikacije (davanje titule „blaženog“) propisane su Kanonskim zakonom o Kongregaciji Svetog ured(službe).



Članak 18 : „Sveti Blaženik“ ili “Svetac” je Aristotelski vjernik kojem je Sveta Crkva dala tu titulu a čiji je primjer vrline, vjere i kreposti bio još veći od „Blaženog“ i koji je kao takav vrijedan kao duhovni i socijalni primjer Aristotelijanskoj zajednici.

    - Članak 18 a : Pravila i postupci koji vode do kanonizacije (davanje titule „svetog blaženika“) propisane su Kanonskim zakonom o Kongregaciji Svetog ureda(službe).




Odjeljak C : Utemeljitelji, Oci i doktori Crkve

Članak 19 : Crkveni oci su osnivači Aristotelske crkve u samom njenom začetku i obnovitelji vjere pod pontifikatom Svetih Otaca Nikole V i Eugena

Članak 20 : Doktori Crkve su eminentni teolozi ili kanonisti koji su dali značajne misli i tekstove od univerzalne naučne, dogmatske ili kanonske važnosti.


Odjeljak D : Čuda

Članak 21 : Postoje četiri uzroka:
Materijalni uzrok = izvanredni događaj koji se može pripisati isključivo božanskoj intervenciji bez mogućnosti da je ona posljedica ljudske ili prirodne intervencije.
Učinkoviti uzrok = prijavljeno od strane pouzdanih svjedoka.
Formalni uzrok = temeljita istgraga koju zajedno provode ured Svtoga teodula i Sveti ured s mišljenjem Cenekula.
Konačan uzrok = čudo je zabilježeno od stran Svetoga skupa

Članak 22 : Svako prepoznato čudo mora biti prijavljeno od strane vjernika ili klerika.

Članak 23 : Stroga istraga biti će vođena od strane ureda Svetoga Teodula i teologa Cenakula Svetoga ured. Baviti će se prikupljanjem detaljnih iskaza, moralnosti svjedoka, te istinitosti činjenica. Datumi, mjesta i događaji biti će detaljno zapisani.

Članak 24 : Kao rezultat detaljne istrage, Cenakuli Svetoga ureda predaju svoje mišljenje o čudu Svetom skupu, bilo ono povoljno ili ne povoljno.

Članak 25 : Cenakuli Svetoga ureda i ured Svetog Teodula definiraju postojanje zagovora sveca sa Svevišnjim u čudu koji je pod istragom.

Članak 26 : Samo je Sveti skup ovlašten prepoznati čudo kao takvo.

e.g. : U slučaju poništenja objavit će se proglas o razlozima zbog kojih je kurija smatrala da to nije čudo. U slučaju validacije, Kurija će objaviti proglas koji objašnjava čudo, njegove učinke i posljedice.



Kanonski tekst o temeljima Crkve Božje.
Dano u Rimu pod pontifikatom Svetoga Oca Innocent VIII u Ponedjeljak dvadeset-četvrtog dana mjeseca Rujna, u godini Gospodnjoj MCDLX.

Posljednja potvrda od strane Kardinalskog Zbora u Petak dvadesetog-sedmog dana mjeseca Studenog, godine Gospodnje MCDLVII.

Objavila Njegova Eminencija Jeandalf, u Nedjelju, jedanaestog dana mjeseca Veljače, godine Gospodnje MCDLV; pregledao je dopunio i ponovo objavila Njegova eminencija kardinal Aaron Nagan, Cardinal Camerlengo, Na Uskršnji ponedjeljak, trinaestog dana mjeseca Travnja, godine Gospodnje MCDLVII; pregledao je dopunio i ponovo objavila Njegova eminencija kardinal Aaron Nagan, Cardinal Camerlengo u Petak desetoga dana mjseca Travnja, na dan Sv. Nicolai, godine Gospodnje MCDLVII; pregledao, dopunio, zapečatio i objavio Njegova Eminencija Tiberius of Planatgenet, Cardinal Camerlingue, u Petak dvadeset-sedmoga dana mjeseca Studeni, godinje Gospodnje MCDLVII. Zadnji objavio i pregledao Njegova eminencija kardinal Aaron Nagan, Cardinal and Archchancellor Svete Stolice.


Code:
[quote][img]http://i.imgur.com/YwGVYCb.png[/img]
[color=#FFCC33][size=24][b]De Ecclesiae Dei fondis[/size][/b][/color]
[color=#FFCC33]Papinska Bula „o temeljima Crkve Božje."  
- Suite -[/color]

[b]Dio I: Temelji i doktrina Crkve Božje [/b]


[b][u]Odjeljak A :[/u] Općenito [/b]

[b]Članak 1 :[/b] Aristotelska Crkva je jedna i jedina, samostalna ustanova Božja.

[b]Članak 2 :[/b] Aristotelska Crkva je jedini tumač istinske vjere i božanske istine. Utjelovljenje je božanske akcije i instrument je pomoću kojeg se volja Svemogućega izražava na vjersku zajednicu i na Zemlju.

[b]Članak 3 :[/b] Aristotelska Crkva dobila je ime po proroku Aristotelu koji je prvi otkrio Božansku istinu, a osnovana je od proroka Krista.

[b]Članak 4 :[/b] Kao duhovnoj univerzalnoj i božanskoj instituciji njezina je misija da širi Aristotelijanizam među narodima i državama, kako bi ih vodila na putu ka Solarnom Raju. 

[b]Članak 5 :[/b] Nema drugog proroka do Krista i Aristotela. Zajedništvo njihovog otkrivenja je božansko, savršeno i nepromjenjivo. Njihove poruke se nadopunjuju i nezamjenjive su za razumijevanje Aristotelijanske vjere.

[b]Članak 6 :[/b] Crkvena dogma temeljena je na Aristotelskim tekstovima i formira potrebnu i neodvojivu osnovu vjere. (1)

[i]e.g. : Termin "tekstovi“ označava niz zapisa sadržanih u Knjizi Vrlina te doktrinama i zapisima Svetaca[/i]

[b]Članak 7 :[/b] Mijenjanje, propitivanje ili poboljšavanje dogmi može se vršiti isključivo na vanrednom sastanku vijeća, koje će okupiti sve biskupe Aristotelijanske crkve.

[b]Članak 8 :[/b] Knjiga Vrlina, okuplja sve knjige Aristotelskih mitova, života Aristotela i Krista, kao i arhanđela. Svi ti tekstovi se smatraju svetima i osnova su Aristotelske vjere. Njihova vrijednost je dogmatska.

[b]Članak 9 :[/b] Doktrine Aristotelske Crkve oblikuju dio Aristotelske vjere. Postavljene od teologa i Crkvenih velikodostojnika imaju dogmatsku vrijednost.

[b]Članak 10 :[/b] Tekstovi svetaca daju osnove za formiranje doktrina Aristotelijanske Crkve. Oni su pouke naših predaka u Aristotelijanskoj vjeri koji su na herojski način živjeli Aristotelske vrline i na taj način ostvarili svoju prisnost s Bogom. Oni su oživotvorenje tradicije i rasvjetljavajući otajstva otkrivena od strane svetih proroka i osiguravaju stalnu duhovnu obnovu Crkve.

[b]Članak 11 :[/b]Hagiografija svetaca je zbir povijesnih životopisa svetaca čiji je zadatak da služi duhovnom i socijalnom razvoju današnjeg svijeta pružajući primjere mnogih života ljudi koji su svoje ovozemaljsko vrijeme proveli kao primjer vrline, kreposti i vjere te potom bili uzdignuti u Solarni raj.

[b]Članak 12 :[/b] Svaki čovjek je dijete Božje. U Aristotelskoj Crkvi ne smije biti segregacije ljudi na temelju bilo kojih kriterija osim vjere, kreposti i osobnih zasluga.

[b]Članak 13 :[/b] Heterodoksija (krivovjerje) je bilo koja akcija protivna aristotelskim dogmama i doktrinama propisanim Kanonskim zakonom Svete Crkve koja šteti zajednici vjernika i svetim božjim institucijama uzrokujući greške u razmišljanju Božje djece.

[b]Članak 14 :[/b] Razlikujemo četiri vrste heterodoksije: hereza (krivovjerje), šizma (raskol), poganstvo (štovanje poganskih bogova) i ateizam (nevjerništvo).

Članak 15 : Za borbu i progon heterodoksije zadužena je Sveta inkvizicija koja svoju dužnost vrši u zadanim pravilima i granicama koja su joj propisana i dodijeljena.

[b]Članak 16 :[/b] Aristotelska Crkva radi razliku u naravi za zadatke, status i akcije svojih članova. Razlika je „In Gratebus“ (u milosti) i „Res Parendo“ (stvari koje izgledaju)

[list][i][b]- Članak 16 a : [/b]Priroda „In Gratebus“ su sve stvari koje postoje milošću stvoritelja. Ispravna kratica koja se za nju koristi u Crkvenom zakonu je[b] IG[/b]

[b]- Članak 16 b :[/b] Priroda „Res Parendo“ uključuje stvari koje su takve kakve jesu , nakon kreacije. Ispravna kratica koja se za nju koristi u Crkvenom zakonu je[b] RP[/b] [/i][/list]


[i](1) Knjige koje su dostupne u Rimskoj knjižnici nisu potpune jer su dostupni samo prevedeni dijelovi. Cjelokupni originalni tekstovi su pohranjeni u tajni Rimski arhiv gdje teolozi Svete inkvizicije rade na daljnjem prijevodu. [/i]


[b][u]Odjeljak B :[/u] O svetosti, beatifikaciji i kanonizaciji[/b]

[b]Članak 17 : [/b]„Blaženi“ je preminuli Aristotelski vjernik kojem je Sveta Crkva dala tu titulu radi njegovog života kojeg je proveo u vrlini i kreposti te je kao takav vrijedan kao duhovni i socijalni primjer Aristotelijanskoj zajednici.

[list][i][b]- Članak 17 a :[/b] Pravila i postupci koji vode do beatifikacije (davanje titule „blaženog“) propisane su Kanonskim zakonom o Kongregaciji Svetog ured(službe).[/i][/list]


[b]Članak 18 :[/b] „Sveti Blaženik“ ili “Svetac” je Aristotelski vjernik kojem je Sveta Crkva dala tu titulu a čiji je primjer vrline, vjere i kreposti bio još veći od „Blaženog“ i koji je kao takav vrijedan kao duhovni i socijalni primjer Aristotelijanskoj zajednici.

[list][i]- [b]Članak 18 a :[/b] Pravila i postupci koji vode do kanonizacije (davanje titule „svetog blaženika“) propisane su Kanonskim zakonom o Kongregaciji Svetog ureda(službe).[/i][/list]



[b][u]Odjeljak C :[/u] Utemeljitelji, Oci i doktori Crkve  [/b]

[b]Članak 19 :[/b] Crkveni oci su osnivači Aristotelske crkve u samom njenom začetku i obnovitelji vjere pod pontifikatom Svetih Otaca Nikole V i Eugena

[b]Članak 20 :[/b] Doktori Crkve su eminentni teolozi ili kanonisti koji su dali značajne misli i tekstove od univerzalne naučne, dogmatske ili kanonske važnosti.


[b][u]Odjeljak D :[/u] Čuda[/b]

[b]Članak 21 :[/b] Postoje četiri uzroka: 
Materijalni uzrok = izvanredni događaj koji se može pripisati isključivo božanskoj intervenciji bez mogućnosti da je ona posljedica ljudske ili prirodne intervencije.   
Učinkoviti uzrok = prijavljeno od strane pouzdanih svjedoka.
Formalni uzrok = temeljita istgraga koju zajedno provode ured Svtoga teodula i Sveti ured s mišljenjem Cenekula.
Konačan uzrok = čudo je zabilježeno od stran Svetoga skupa

[b]Članak 22 :[/b] Svako prepoznato čudo mora biti prijavljeno od strane vjernika ili klerika.

[b]Članak 23 :[/b] Stroga istraga biti će vođena od strane ureda Svetoga Teodula i teologa Cenakula Svetoga ured. Baviti će se prikupljanjem detaljnih iskaza, moralnosti svjedoka, te istinitosti činjenica. Datumi, mjesta i događaji biti će detaljno zapisani. 

[b]Članak 24 : [/b]Kao rezultat detaljne istrage, Cenakuli Svetoga ureda predaju svoje mišljenje o čudu Svetom skupu, bilo ono povoljno ili ne povoljno.

[b]Članak 25 :[/b] Cenakuli Svetoga ureda i ured Svetog Teodula definiraju postojanje zagovora sveca sa Svevišnjim u čudu koji je pod istragom.

[b]Članak 26 :[/b] Samo je Sveti skup ovlašten prepoznati čudo kao takvo.

[i]e.g. : U slučaju poništenja objavit će se proglas o razlozima zbog kojih je kurija smatrala da to nije čudo. U slučaju validacije, Kurija će objaviti proglas koji objašnjava čudo, njegove učinke i posljedice.[/i]



[i]Kanonski tekst o temeljima Crkve Božje.
Dano u Rimu pod pontifikatom Svetoga Oca Innocent VIII u Ponedjeljak dvadeset-četvrtog dana mjeseca Rujna, u godini Gospodnjoj MCDLX.

Posljednja potvrda od strane Kardinalskog Zbora  u Petak dvadesetog-sedmog dana mjeseca Studenog, godine Gospodnje MCDLVII.

Objavila Njegova Eminencija Jeandalf, u Nedjelju, jedanaestog dana mjeseca Veljače, godine Gospodnje MCDLV; pregledao je dopunio i ponovo objavila Njegova eminencija kardinal Aaron Nagan, Cardinal Camerlengo, Na Uskršnji ponedjeljak, trinaestog dana mjeseca Travnja, godine Gospodnje MCDLVII; pregledao je dopunio i ponovo objavila Njegova eminencija kardinal Aaron Nagan, Cardinal Camerlengo u Petak desetoga dana mjseca Travnja, na dan  Sv. Nicolai, godine Gospodnje MCDLVII; pregledao, dopunio, zapečatio i objavio Njegova Eminencija Tiberius of Planatgenet, Cardinal Camerlingue, u Petak dvadeset-sedmoga dana mjeseca Studeni, godinje Gospodnje MCDLVII. Zadnji objavio i pregledao Njegova eminencija kardinal Aaron Nagan, Cardinal and Archchancellor Svete Stolice.[/i][/quote]

_________________

Cardinal-Deacon of the British Isles -Bishop In Partibus of Lamia - Prefect to the Villa of St.Loyat - Expert to the pontificial collages of Heraldry - Assessor to the Developing Churches
Revenir en haut de page
Voir le profil de l'utilisateur Envoyer un message privé
Jolieen



Inscrit le: 28 Mai 2018
Messages: 3052

MessagePosté le: Dim Mar 10, 2019 1:16 am    Sujet du message: Répondre en citant

Arrow Origin http://rome.lesroyaumes.com/viewtopic.php?p=173208#173208
_________________

Cardinal-Deacon of the British Isles -Bishop In Partibus of Lamia - Prefect to the Villa of St.Loyat - Expert to the pontificial collages of Heraldry - Assessor to the Developing Churches
Revenir en haut de page
Voir le profil de l'utilisateur Envoyer un message privé
Montrer les messages depuis:   
Poster un nouveau sujet   Répondre au sujet    L'Eglise Aristotelicienne Romaine The Roman and Aristotelic Church Index du Forum -> La Bibliothèque Romaine - The Roman Library - Die Römische Bibliothek - La Biblioteca Romana -> Archive of the Vatican Library Toutes les heures sont au format GMT + 2 Heures
Page 1 sur 1

 
Sauter vers:  
Vous ne pouvez pas poster de nouveaux sujets dans ce forum
Vous ne pouvez pas répondre aux sujets dans ce forum
Vous ne pouvez pas éditer vos messages dans ce forum
Vous ne pouvez pas supprimer vos messages dans ce forum
Vous ne pouvez pas voter dans les sondages de ce forum


Powered by phpBB © 2001, 2005 phpBB Group
Traduction par : phpBB-fr.com