 |
L'Eglise Aristotelicienne Romaine The Roman and Aristotelic Church
Forum RP de l'Eglise Aristotelicienne du jeu en ligne RR
Forum RP for the Aristotelic Church of the RK online game
 
|
| Voir le sujet précédent :: Voir le sujet suivant |
| Auteur |
Message |
Jolieen
Inscrit le: 28 Mai 2018
Messages: 3052
|
 Posté le: Mer Juin 12, 2019 10:34 am Sujet du message: [HR-D]Council of Nicea |
 |
|
| Citation: | 
Nicejski sabor (325)
Zbog čega Sabor
Sabor u Niceji je sazvao Rimski car Konstantin I, koji je ujedinio carstvo nakon što je porazio Licinija lpd Andrianople (Rujan 324). Putujući na istok, brzo je shvatio kako je veliki broj ljudi okrenut Aristotelizmu, te je odlučio učiniti sve, kako bi izgradio ponovno zajedništbo Crkve i povratio mir, a da i ne spominjemo političku stranu u kojoj je imao zamisao ojačati religiju, ujedinjivajući crkvu, te stvoriti jak oslonac na toj jedinstvenoj religiji carstva.
Stoga je odlučio pozvati sve predstavnike aristotelovih zajednica, kako bi ih ujednio u jednu skupštinu, no prije toga je odredio kraj svih progona, koji su bili u ne tako davnoj prošlosti, a zadnjega je vodio Dioklecijan, te su neki biskupi još nosili na svojoj koži oznake tih vremena.
Ideje prisutne na Saboru
U Niceji, moglo se raspoznati pet glavnih frakcija između Biskupa:
- Kristovci, koji su tvrdili da je sam Krist Mesija. U Aristotelu su vidjeli jedino filozofa koji je predvidio Kristov dolazak, ali je imao mali utjecaj na samu Crkvu;
- Aristodoksi, koji su tvrdili da bez Aristotela ne bi bilo niti Mesije, budući da je On, kao ljudska bit,bio u potpunosti nadahnut otkrićima filozofa;
- Aristotelovci, tvrdili su da su Krist i Aristotel obilkovali jednu harmoničnu cjelinu u vjeri i razumu.
- Sofisti, koji su zagovarali istočni položaj Aristotelizma, te autoritet Grčkog patrijaha u Konstantinapolu. Tražili su povratak moći njihovom patrijahu, jer su se smatrali nasljednicima Krista.
Ostali su bili manje zastupljeni ili sa sitnim izmjenama oko glavnih ideologija, kao što su ikonofili, koji su poticali na ikone kroz slike ili kipove samih proroka («Pokajanje pred križem i poštovanje pobožnih slika (ikona) dovode do vjere» govorili su), Pelagijanci, Arianistanci, i ostali čija su imena danas zaboravljena.
Propali pokušaj unije sa Spinozistima
Spinozisti su također bili prisutni u Niceji.
Bili su pozvani jer je car uvidio važnost njihovog pripajanja Crkvi. Uistinu je imao volju da uloži svu moguću moć kako bi spojio Spinoziste s Crkvom, te time bi ispunio svoje ideje. Međutim, sve glavne ideologije su bile protiv te integracije. Govorili su za njih das u heterodoksi, jer su Spoinozisti tvrdili «tijelo i duša su paralelni jedno s drugim, kao i svi predmeti istih atributa, kao proces opsega i proces ljudske misli». Rezulat toga su Dajini tekstovi u Indexu.
Simbolika Niceje
Car Konstantin je formirao tri želje na Ekumenskom Saboru u Niceji:
- Ispraviti dan Uskrsa;
- Kraj podjelama nakon Nicejskog Sabora;
- Odlučiti se jednom zavazda između različitih tumačenja vjere, kao i odnos priroda Aristotela i Krista u odnosu na Boga.
Nakon višemjesečnih rasprava tijekom kojih se biskupi nisu mogli složiti oko teksta koji definira izvore vjere, car nije oklijevao prijetiti neposlušnima. Napokon je prevladala kršćanska tendencija, ostavljajući Aristotelovim samo ustupak primjene "aristotelovca" za kvalifikaciju u sveopćoj Crkvi. Aristotel je doveden u čin jednostavnog "upozoritelja" dolaska Mesije. Biskupi su se složili oko činjenice da je Božanski Duh, nazvan "Božansko djelovanje", pomogao dvojici proroka da steknu znanje koje je potrebno za izvršenje njihovih zadataka.
Iz ovog Vijeća izašle su dvije rezolucije: prva je bila priznanje biskupa Rima kao predstavnika Crkve prema Nicejskom glavnom stajalištu. Druga rezolucija bila je tekst pod nazivom "Simbol Nicea" kojeg su potpisali 300 članova klera, budući da su različite frakcije osjećale potrebu da izraze svoja zajednička uvjerenja u kratkom tekstu koji naglašava ili veliča (na izbor) Božansku akciju i Krista. Ovaj tekst je već sadržavao neke zaključke izražene u Vjerovanju, kojeg je napisao Olcovidius, 123. godine, a otkrio ga je 380. Jeronim, koji ga je prepravio i objavio ponovno, a prihvaćen je postao tek kada su prihvaćeni i Aristotelovci, 1450' godina.
Ovaj je kompromis prihvatila većina prisutnih. Posljednji biskupi u zabludi, koji su ostali vjerni vlastitoj zamisli i svojim spisima, su bili Sofisti i Ariani, te su kasnije definitivno bili izopćeni. Tako je Vijeće završilo s formulacijom jedinstvene dogmatske istine, koju nitko nije mogao osporiti bez protjerivanja iz Crkve.
Ravnoteža Sabora
Ovaj prvi sabor je politički pozitivno utjecao za Crkvu jer je ojačao njezino jedinstvo, ograničavajući apologete proroka Aristotela u tajnosti gotovo tisuću godina, a gotovu tajnovitost koja je zahtijevala proučavanje Aristotela bila je kočnica procvata prave vjere. Utjecaj ovog Nicejskog sabora bio je toliko važan za aristotelizam da je nekoliko povjesničara podijelilo "Aristotelovu eru temelja" na dva razdoblja: "Era raspršenja vjere", od rođenja Krista do Vijeća u Niceji. (325), i "Era u ispitivanju" iz Nicejskog koncila do kraja pontifikata Nikole V. (1452.).
Što se tiče položaja žena u Crkvi, zaključili su da ženama nije dopušteno zauzimati vjerske službe, što je ukinuto tisućljeće kasnije u Konstanskom vijeću (1418). |
_________________
Cardinal-Deacon of the British Isles -Bishop In Partibus of Lamia - Prefect to the Villa of St.Loyat - Expert to the pontificial collages of Heraldry - Assessor to the Developing Churches |
|
| Revenir en haut de page |
|
 |
|
|
Vous ne pouvez pas poster de nouveaux sujets dans ce forum
Vous ne pouvez pas répondre aux sujets dans ce forum
Vous ne pouvez pas éditer vos messages dans ce forum
Vous ne pouvez pas supprimer vos messages dans ce forum
Vous ne pouvez pas voter dans les sondages de ce forum
|
|
FAQ
Rechercher
Liste des Membres
Groupes d'utilisateurs
S'enregistrer
Profil
Se connecter pour vérifier ses messages privés
Connexion
