L'Eglise Aristotelicienne Romaine The Roman and Aristotelic Church Index du Forum L'Eglise Aristotelicienne Romaine The Roman and Aristotelic Church
Forum RP de l'Eglise Aristotelicienne du jeu en ligne RR
Forum RP for the Aristotelic Church of the RK online game
 
Lien fonctionnel : Le DogmeLien fonctionnel : Le Droit Canon
 FAQFAQ   RechercherRechercher   Liste des MembresListe des Membres   Groupes d'utilisateursGroupes d'utilisateurs   S'enregistrerS'enregistrer 
 ProfilProfil   Se connecter pour vérifier ses messages privésSe connecter pour vérifier ses messages privés   ConnexionConnexion 

[HR-CL]Preambula

 
Poster un nouveau sujet   Répondre au sujet    L'Eglise Aristotelicienne Romaine The Roman and Aristotelic Church Index du Forum -> La Bibliothèque Romaine - The Roman Library - Die Römische Bibliothek - La Biblioteca Romana -> Le Droit Canon - The Canonic Law
Voir le sujet précédent :: Voir le sujet suivant  
Auteur Message
Jolieen
Cardinal
Cardinal


Inscrit le: 28 Mai 2018
Messages: 3061

MessagePosté le: Mar Juil 02, 2019 2:34 pm    Sujet du message: [HR-CL]Preambula Répondre en citant

Citation:

De Ecclesiae Dei fondis
Papinska Bula „o temeljima Crkve Božje."
- Suite -


Dio I: Temelji i doktrina Crkve Božje


Odjeljak A : Općenito

Članak 1 : Aristotelska Crkva je jedna i jedina, samostalna ustanova Božja.

Članak 2 : Aristotelska Crkva je jedini tumač istinske vjere i božanske istine. Utjelovljenje je božanske akcije i instrument je pomoću kojeg se volja Svemogućega izražava na vjersku zajednicu i na Zemlju.

Članak 3 : Aristotelska Crkva dobila je ime po proroku Aristotelu koji je prvi otkrio Božansku istinu, a osnovana je od proroka Krista.

Članak 4 : Kao duhovnoj univerzalnoj i božanskoj instituciji njezina je misija da širi Aristotelijanizam među narodima i državama, kako bi ih vodila na putu ka Solarnom Raju.

Članak 5 : Nema drugog proroka do Krista i Aristotela. Zajedništvo njihovog otkrivenja je božansko, savršeno i nepromjenjivo. Njihove poruke se nadopunjuju i nezamjenjive su za razumijevanje Aristotelijanske vjere.

Članak 6 : Crkvena dogma temeljena je na Aristotelskim tekstovima i formira potrebnu i neodvojivu osnovu vjere. (1)

e.g. : Termin "tekstovi“ označava niz zapisa sadržanih u Knjizi Vrlina te doktrinama i zapisima Svetaca

Članak 7 : Mijenjanje, propitivanje ili poboljšavanje dogmi može se vršiti isključivo na vanrednom sastanku vijeća, koje će okupiti sve biskupe Aristotelijanske crkve.

Članak 8 : Knjiga Vrlina, okuplja sve knjige Aristotelskih mitova, života Aristotela i Krista, kao i arhanđela. Svi ti tekstovi se smatraju svetima i osnova su Aristotelske vjere. Njihova vrijednost je dogmatska.

Članak 9 : Doktrine Aristotelske Crkve oblikuju dio Aristotelske vjere. Postavljene od teologa i Crkvenih velikodostojnika imaju dogmatsku vrijednost.

Članak 10 : Tekstovi svetaca daju osnove za formiranje doktrina Aristotelijanske Crkve. Oni su pouke naših predaka u Aristotelijanskoj vjeri koji su na herojski način živjeli Aristotelske vrline i na taj način ostvarili svoju prisnost s Bogom. Oni su oživotvorenje tradicije i rasvjetljavajući otajstva otkrivena od strane svetih proroka i osiguravaju stalnu duhovnu obnovu Crkve.

Članak 11 :Hagiografija svetaca je zbir povijesnih životopisa svetaca čiji je zadatak da služi duhovnom i socijalnom razvoju današnjeg svijeta pružajući primjere mnogih života ljudi koji su svoje ovozemaljsko vrijeme proveli kao primjer vrline, kreposti i vjere te potom bili uzdignuti u Solarni raj.

Članak 12 : Svaki čovjek je dijete Božje. U Aristotelskoj Crkvi ne smije biti segregacije ljudi na temelju bilo kojih kriterija osim vjere, kreposti i osobnih zasluga.

Članak 13 : Heterodoksija (krivovjerje) je bilo koja akcija protivna aristotelskim dogmama i doktrinama propisanim Kanonskim zakonom Svete Crkve koja šteti zajednici vjernika i svetim božjim institucijama uzrokujući greške u razmišljanju Božje djece.

Članak 14 : Razlikujemo četiri vrste heterodoksije: hereza (krivovjerje), šizma (raskol), poganstvo (štovanje poganskih bogova) i ateizam (nevjerništvo).

Članak 15 : Za borbu i progon heterodoksije zadužena je Sveta inkvizicija koja svoju dužnost vrši u zadanim pravilima i granicama koja su joj propisana i dodijeljena.

Članak 16 : Aristotelska Crkva radi razliku u naravi za zadatke, status i akcije svojih članova. Razlika je „In Gratebus“ (u milosti) i „Res Parendo“ (stvari koje izgledaju)

    - Članak 16 a : Priroda „In Gratebus“ su sve stvari koje postoje milošću stvoritelja. Ispravna kratica koja se za nju koristi u Crkvenom zakonu je IG

    - Članak 16 b : Priroda „Res Parendo“ uključuje stvari koje su takve kakve jesu , nakon kreacije. Ispravna kratica koja se za nju koristi u Crkvenom zakonu je RP



(1) Knjige koje su dostupne u Rimskoj knjižnici nisu potpune jer su dostupni samo prevedeni dijelovi. Cjelokupni originalni tekstovi su pohranjeni u tajni Rimski arhiv gdje teolozi Svete inkvizicije rade na daljnjem prijevodu.


Odjeljak B : O svetosti, beatifikaciji i kanonizaciji

Članak 17 : „Blaženi“ je preminuli Aristotelski vjernik kojem je Sveta Crkva dala tu titulu radi njegovog života kojeg je proveo u vrlini i kreposti te je kao takav vrijedan kao duhovni i socijalni primjer Aristotelijanskoj zajednici.

    - Članak 17 a : Pravila i postupci koji vode do beatifikacije (davanje titule „blaženog“) propisane su Kanonskim zakonom o Kongregaciji Svetog ured(službe).



Članak 18 : „Sveti Blaženik“ ili “Svetac” je Aristotelski vjernik kojem je Sveta Crkva dala tu titulu a čiji je primjer vrline, vjere i kreposti bio još veći od „Blaženog“ i koji je kao takav vrijedan kao duhovni i socijalni primjer Aristotelijanskoj zajednici.

    - Članak 18 a : Pravila i postupci koji vode do kanonizacije (davanje titule „svetog blaženika“) propisane su Kanonskim zakonom o Kongregaciji Svetog ureda(službe).




Odjeljak C : Utemeljitelji, Oci i doktori Crkve

Članak 19 : Crkveni oci su osnivači Aristotelske crkve u samom njenom začetku i obnovitelji vjere pod pontifikatom Svetih Otaca Nikole V i Eugena

Članak 20 : Doktori Crkve su eminentni teolozi ili kanonisti koji su dali značajne misli i tekstove od univerzalne naučne, dogmatske ili kanonske važnosti.


Odjeljak D : Čuda

Članak 21 : Postoje četiri uzroka:
Materijalni uzrok = izvanredni događaj koji se može pripisati isključivo božanskoj intervenciji bez mogućnosti da je ona posljedica ljudske ili prirodne intervencije.
Učinkoviti uzrok = prijavljeno od strane pouzdanih svjedoka.
Formalni uzrok = temeljita istgraga koju zajedno provode ured Svtoga teodula i Sveti ured s mišljenjem Cenekula.
Konačan uzrok = čudo je zabilježeno od stran Svetoga skupa

Članak 22 : Svako prepoznato čudo mora biti prijavljeno od strane vjernika ili klerika.

Članak 23 : Stroga istraga biti će vođena od strane ureda Svetoga Teodula i teologa Cenakula Svetoga ured. Baviti će se prikupljanjem detaljnih iskaza, moralnosti svjedoka, te istinitosti činjenica. Datumi, mjesta i događaji biti će detaljno zapisani.

Članak 24 : Kao rezultat detaljne istrage, Cenakuli Svetoga ureda predaju svoje mišljenje o čudu Svetom skupu, bilo ono povoljno ili ne povoljno.

Članak 25 : Cenakuli Svetoga ureda i ured Svetog Teodula definiraju postojanje zagovora sveca sa Svevišnjim u čudu koji je pod istragom.

Članak 26 : Samo je Sveti skup ovlašten prepoznati čudo kao takvo.

e.g. : U slučaju poništenja objavit će se proglas o razlozima zbog kojih je kurija smatrala da to nije čudo. U slučaju validacije, Kurija će objaviti proglas koji objašnjava čudo, njegove učinke i posljedice.



Kanonski tekst o temeljima Crkve Božje.
Dano u Rimu pod pontifikatom Svetoga Oca Innocent VIII u Ponedjeljak dvadeset-četvrtog dana mjeseca Rujna, u godini Gospodnjoj MCDLX.

Posljednja potvrda od strane Kardinalskog Zbora u Petak dvadesetog-sedmog dana mjeseca Studenog, godine Gospodnje MCDLVII.

Objavila Njegova Eminencija Jeandalf, u Nedjelju, jedanaestog dana mjeseca Veljače, godine Gospodnje MCDLV; pregledao je dopunio i ponovo objavila Njegova eminencija kardinal Aaron Nagan, Cardinal Camerlengo, Na Uskršnji ponedjeljak, trinaestog dana mjeseca Travnja, godine Gospodnje MCDLVII; pregledao je dopunio i ponovo objavila Njegova eminencija kardinal Aaron Nagan, Cardinal Camerlengo u Petak desetoga dana mjseca Travnja, na dan Sv. Nicolai, godine Gospodnje MCDLVII; pregledao, dopunio, zapečatio i objavio Njegova Eminencija Tiberius of Planatgenet, Cardinal Camerlingue, u Petak dvadeset-sedmoga dana mjeseca Studeni, godinje Gospodnje MCDLVII. Zadnji objavio i pregledao Njegova eminencija kardinal Aaron Nagan, Cardinal and Archchancellor Svete Stolice.

_________________

Cardinal-Deacon of the British Isles -Bishop In Partibus of Lamia - Prefect to the Villa of St.Loyat - Expert to the pontificial collages of Heraldry - Assessor to the Developing Churches
Revenir en haut de page
Voir le profil de l'utilisateur Envoyer un message privé
Jolieen
Cardinal
Cardinal


Inscrit le: 28 Mai 2018
Messages: 3061

MessagePosté le: Mar Juil 02, 2019 2:35 pm    Sujet du message: Répondre en citant

Citation:

De Ecclesiae Dei fondis
Papinska Bula „o temeljima Crkve Božje."
- Suite -


Preambula: Dogma Svete Aristotelske Crkve, Rimske i Univerzalne i zakoni koji se odnose na njene članove.

Dio II : Status članova aistotelove zajednice vjernika

Članak 1 : Za Svetu Aristotelovu, Rimsku Crkvu svako biće ima svoj status. Ono može biti vjernik nepomazanik, vjernik, svećenik ili heterodoks.

Članak 2 : Vjernik nepomazanik je svaka ne krštena osoba koja prihvaća Aristotelovo učenje i ideju, vjeruje u jednoga Boga svemogućega, i priznaje Rimsku Crkvu kao jedinu instituciju Svemogućeg.
- Članak 2 bis : Vjernik nepomazanik ima pravo primiti sakrament krštenja, ako su njegova djela i misli u skladu s pravilima i doktrinama koje je ustanovila Sveta aristotelska crkva, poštujući kanonska pravila primjenjiva na taj sakrament.


Članak 3 : Vjernik je osoba koja je primila sakrament krštenja, priznata i integrirana od strane zajednice drugih vjernika Svete Aristotelove Crkve.
- Članak 3 bis : Vjernik ima pravo primati sakramente ispovijedi, braka, ređenja i pogreba ako su njegova djela, misli i uvjeti u skladu s kanonskim i doktrinarnim pravilima donesenim u sakramentima.


Članak 4 : Svećenik je osoba koja je primila sakrament ređenja
- Članak 4 bis : Svećenik ima pravo primati sakramente ispovijedi i pogreba ako su njegova djela, misli i uvjeti u skladu s doktrinarnim i kanonskim pravilima objavljenim u sakramentalnoj sferi.


Članak 5 : Heterodoks je osoba koja ne pripada zajednici vjernika, ili je pod kanonskom kaznom, ili zato što ne dijeli vjeru i aristotelovsko uvjerenje u jednog Boga ili ne priznaje Rimsku crkvu kao jedinu institucija Svemogućeg ili zato što pripada drugoj kulturi ili religiji.


NB. Za prirodu raznih heterodoksa vidi članke prvog dijela (Nauka i temelji Crkve Božje), preambule.


Članak 6 : Statusi vjernika i svećenika mogu se modificirati ili obustaviti kanonskom kaznom disciplinske naravi.


Kanonski tekst o osnovama Crkve Božje odobren je u Rimu od Svetog Skupa tijekom pontifikata Svetog Oca Eugena V, u četvrtak, dvadeset prvoga dana mjeseca travnja godine Gospodnje MCDLVII

Prvo izdanje koje je objavila Njegova eminencija Jeandalf u nedjelju jedanaestog veljače godine gospodnje MCDLV, pregledao je dopunio i ponovo objavila Njegova eminencija kardinal Aaron de Nagan, u utorak dvadeset prvoga dana mjeseca travnja godine Gospodnje MCDLVII

_________________

Cardinal-Deacon of the British Isles -Bishop In Partibus of Lamia - Prefect to the Villa of St.Loyat - Expert to the pontificial collages of Heraldry - Assessor to the Developing Churches
Revenir en haut de page
Voir le profil de l'utilisateur Envoyer un message privé
Jolieen
Cardinal
Cardinal


Inscrit le: 28 Mai 2018
Messages: 3061

MessagePosté le: Mar Juil 02, 2019 2:36 pm    Sujet du message: Répondre en citant

Citation:

De Ecclesiae Dei fondis
Papinska Bula „o temeljima Crkve Božje."
- Suite -


Dio III: Službe u Aristoteljevoj zajednici


Članak 1: Služba je priznata kao religijska funkcija u postojećem Kanonskom zakonu, ili u internim propisima Rimskih kongregacija, ili u pravilima religijskih redova priznatih od strane Kurije.

Članak 2: Služba je valjana samo onda kada je imenovanje ili uzdizanje vjernika ili svećenika po prethodno opisanim propisima koje nalaže određena služba.

Article 3: Klerom se naziva onaj koji obavlja “secular” religijsku službu; Regularis-om se naziva onaj koji obavlja “regular” religijsku službu; Militas jest onaj koji obavlja službu – definiranu u Članku 3b ili u Kanonskom zakonu o Svetim vojskama -
unutar Kongregacije Svetih vojski; te se razlikuju od vjernika koji ne obnašaju niti jednu od ovih triju službi.

NB Služba Klera i njima srodna pravila, prednjače prije Regularis, dok regularis i njima srodna pravila prednjače pred Militas.

- Članak 3a: Oni koji se smartraju Regularis u Crkvi su: vjernici koji su prihvatili život pod monaškim pravilima; vjernici koji su pripadnici aristotelskih redova, ili religijski ogranci vojnih redova ili vjerskih skupina; te vjernike koji su se okupili u zajednici Gratebus opatije.

- Članak 3b: Militas-ima u Crkvi smatramo: vjerni pripadnici oružanih grana vojnog reda, koji su dio snaga svetih aristotelskih vojski; i vjernike koji su pojedinačno ili kolektivno pod zapovjedništvom Svete vojske.

Članak 4: Osim uz dopuštenje njihovih Primata, ili po referencamain donešenim u knjigi kanonskog zakona ili internim propisima rimske Kongregacije, Krelici i Regularisi, bili dio svetoga vojnog reda ili ne, ne smiju nositi nikakvo oružje osim onog predviđenog za njihov društveni status kojeg imaju kao službenici Aristotelske zajednice.

Članak 5: Vjernici ne smiju udjeljivati svete sakramente, dok Kler ima pravo na podjelu onih sakramenata koje im dopušta opseg rada njihove Službe.

Članak 6: Samo vjernik ili svećenik mogu obnašati dužnosti u Crkvi.

Članak 7: Sveučilišni status teologa (HRP: Level 6 Crkveni smjer) nije religijski status, ali je potreban za obavljanje određenih službi.

Članak 8: Službe u Aristoteljevoj Crkvi dijele se na: primarnu, sekundarnu i tercijarnu.

Članak 9: Primarne službe su temelj u hijerarhiji Aristotelove crkve. One prednjače pred svim ostalim službama.
- Članak 9a: Isti Klerik može obavljati samo jednu primarnu Crkvenu službu.

Članak 10: Sekundarne službe su dodatne službe za Aristoteljevu Crkvu. One većinom služe kao pomoćne službe onim primarnim.
- Članak 10a: Isti Klerik može obnašati dvije sekundarne službe uz mogućnost obnašanja i jedne primarne.

Članak 11: Tercijarne službe su one koje se odnose na kongregacije, ili vjerske redove, ili one koji ne spadaju u jednu od prve dvije kategorije.
- Članak 11a: Akumulacija tercijarnih službi definirana je pravilima svakog reda ili zajednice Ukoliko nije drugačije navedeno, tercijarne službe mogu biti u kombinaciji sa primarnim i sekundarnim službama.

Članak 12: Svećenik koji obavlja službu “Biskupskog dostojanstva” nosi titulu prelata, to je privilegija koja se temelji na njegovom religijskom položaju

NB Titula "Biskupsko dostojanstvo" se ukazuje na heraldičkim ukrasima sa minimalno tri reda resa.

Članak 13: Unutar sekularnog klerstva, kler kao pojdinac može biti jedino pod autoritetom drugog klera. Oni koji ispunjavaju ovaj zahtjev mogu akumulirati u službi.

Članak 14: Počasne ili Emeritus službe nisu uzete u obzir u pravilima akumulacije.



Kanonski teks o službama u aristoteljevoj zajednici
Danu u Rimu pod pontifikatom Svetoga Oca Eugena V, prvoga dana mjeseca Kolovoza, u godini Gospodnjoj MCDLV.

Posljednja potvrda od strane Kardinalskog Zbora, desetoga Siječnja godine Gospodnje MCDLVII, u Subotu.

Objavila Njegova Eminencija Jeandalf, prvoga Kolovoza godine Gospodnje MCDLV kao preambula Knjige Druge o sekularnom klerstvu; pregledao je dopunio i ponovo objavila Njegova eminencija kardinal Aaron Nagan, Cardinal Camerlengo, jedanaestog Siječnja, Nedjelja, godine Gospodnje MCDLVII.

_________________

Cardinal-Deacon of the British Isles -Bishop In Partibus of Lamia - Prefect to the Villa of St.Loyat - Expert to the pontificial collages of Heraldry - Assessor to the Developing Churches
Revenir en haut de page
Voir le profil de l'utilisateur Envoyer un message privé
Jolieen
Cardinal
Cardinal


Inscrit le: 28 Mai 2018
Messages: 3061

MessagePosté le: Mar Juil 02, 2019 2:37 pm    Sujet du message: Répondre en citant

Citation:

De Ecclesiae Dei fondis
Papinska Bula „o temeljima Crkve Božje."
- Suite -


Dio IV : Opća načela i posebne odredbe


O promulgaciji Kanonskog prava

Članak 1 : Suvereni Papa, ili delagacija Svetoga Skupa Kardinala, ovlašteni su za donošenje zakona, kanona i regulacija Svete Aristotelske Crkve u obliku bule ili indulta.

Članak 1.1 : Kanonski zakon objavljuje se ili izmjenjuje u obliku papinske bule zapečaćenom pečatom Suverenoga Pape, Svetog Skupa Kardinala ili Svete Aristotelske Crkve. Bula ima trajnu i sveobuhvatanu vrijednost te zamjenjuje predviđene kanone.

e.g. : Papinske bule značajno mijenjaju Kanonski zakon. Nove izmjene donošene kroz papinsku bulu imaju prioritetniji status naspram onih koje mijenjaju zbog toga što reformiraju ili revidiraju nekoliko sekcija ili članaka u dubinu.

Članak 1.2 : Kanonski zakon se izmjenjuje u obliku indulta zapečaćenog pečatom Suverenoga Pape, Svetog Skupa Kardinala ili Svete Aristotelske Crkve. Indult ima trajnu i sveobuhvatanu vrijednost te zamjenjuje predviđene kanone. Najmanje svaka četiri mjeseca do maksimalnih šest mjeseci, Indultsi se kompiliraju u Kanonski zakon koji se izmjenjuje i objavljuje u obliku nove Papinske bule.

e.g. : Indultsi izmjenjuju Kanonski zakon u manjem opsegu. Prioritetniji su od papinske bule kada izmjenjuju ili mijenjaju manji broj predmeta zakonika.


Prava i kompetencije Crkvene institucije

Članak 2 : Svaka odluka koju donese institucija, skup ili skupština aristotelske i rimske crkve može se revidirati, izmijeniti ili zabraniti samo od strane institucije koja ju je izradila ili više institucije o kojoj ista ovisi.



Kanonski tekst o temeljima Crkve Božje. Dano u Rimu tijekom pontifikata Svetog Oca Innocent VIII, dvanaestog dana, mjeseca Ožujka, godine Gospodnje MCDLXIV

Posljednja potvrda Svetoga Skupa Kardinala XII Ožujka, godine Gospodnje MCDLXIV

Zapečaćeno i objavljeno od strane njegove Eminencije Kardinala Aaron of Nagan, Archchancellor & Dekan Svetog Skupa, Subota davanesti dan mjeseca Ožujka, godine Gospodnje MCDLXIV, dan svetoga Pavla Aurelijana.

_________________

Cardinal-Deacon of the British Isles -Bishop In Partibus of Lamia - Prefect to the Villa of St.Loyat - Expert to the pontificial collages of Heraldry - Assessor to the Developing Churches
Revenir en haut de page
Voir le profil de l'utilisateur Envoyer un message privé
Montrer les messages depuis:   
Poster un nouveau sujet   Répondre au sujet    L'Eglise Aristotelicienne Romaine The Roman and Aristotelic Church Index du Forum -> La Bibliothèque Romaine - The Roman Library - Die Römische Bibliothek - La Biblioteca Romana -> Le Droit Canon - The Canonic Law Toutes les heures sont au format GMT + 2 Heures
Page 1 sur 1

 
Sauter vers:  
Vous ne pouvez pas poster de nouveaux sujets dans ce forum
Vous ne pouvez pas répondre aux sujets dans ce forum
Vous ne pouvez pas éditer vos messages dans ce forum
Vous ne pouvez pas supprimer vos messages dans ce forum
Vous ne pouvez pas voter dans les sondages de ce forum


Powered by phpBB © 2001, 2005 phpBB Group
Traduction par : phpBB-fr.com